Projekt KulTisk

O projektu

Tiskarstvo je uvelike utjecalo na mijene u razvoju kulturne slike određenog društva, dostupnosti pisanih sadržaja i porastu pismenosti. Iako je Dubrovnik grad iznimno duge i bogate tradicije u domeni pisane riječi i usprkos nekoliko pokušaja, prva tiskara u Dubrovniku s radom je započela relativno kasno, tek 1783. godine. To se može pripisati strogim zakonskim okvirima, pomnoj kontroli i cenzuri pisanih sadržaja od strane dubrovačkih vlasti, mogućnostima nabave knjiga putem drugih kanala, ali i uspostavljenoj mreži za tiskanje domaćih djela van državnih granica, ponajviše u Veneciji i Rimu.

Za osnivanje prve dubrovačke tiskare 1783. godine zaslužan je Mlečanin Carlo Antonio Occhi. Na njegovu molbu je u Senatu 1782. godine izglasano odobrenje, a prva tiskara pokrenuta je sa zadatkom tiskanja starih i novih dubrovačkih autora na “slovinskom” jeziku. Nakon osnutka prve tiskare uslijedio je kontinuitet u razvoju tiskarstva te se kroz 19. i 20. stoljeće može pratiti osnutak i djelovanje više tiskara i tiskarskih djelatnika, od prvog dubrovačkog tiskara preko njegovih nasljednika, Andree Trevisana, potom oca i sina Antonija i Petra Martecchinija, Dragutina Pretnera, Joza Florija, Štamparije De Giulli, pa sve do osnutka dioničkih društava poput Hrvatske Tiskovne Zadruge, Dubrovačke hrvatske tiskare ili Štamparije Jadran. Spomenuti tiskarski djelatnici jednako kao i cjelovita tematika dubrovačkog tiskarstva gotovo su u potpunosti neistraženi. Znamo tek fragmente iz povijesti pojedinih tiskarskih djelatnika i popis najznačajnijih tiskanih djela te dubrovačke periodike, čiji je razvoj uvelike ovisio o postojanju tiskare.

Povijesnim pristupom i metodom obradit će se kronologija u razvoju dubrovačke tiskarske djelatnosti i njezinih najznačajnijih predstavnika, jačanje tiskovina te upliv politike, religije i drugih društvenih aktera na kontrolu tiskanih sadržaja. Sagledat će se utjecaj tiskarstva na gospodarska kretanja, kao i pokušaji stvaranja poželjnih obrazaca kroz ideološke interpretacije, konfliktne koncepte i kontradiktorne prakse. Pratit će se politička kontrola nad tiskom, uloga urednika i institucija, te širi društveni i kulturni kontekst djelovanja dubrovačke periodike. Obradit će se čitalačka publika, posebno postepen utjecaj na žensku publiku i početke afirmacije žena kao autorica i urednica tiskanih izdanja. Sagledat će se i umjetnički izričaj tiskanih sadržaja, poput ilustracija, karikatura, primijenjenih crteža ili grafika. Istražit će se promjene i rekonstruirati mijene povijesnog krajolika Dubrovnika i povijesnih komunikacijskih pravaca te različiti transnacionalni utjecaji na oblikovanje društvene i kulturne slike Dubrovnika tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Većina članova projektnog tima je svojim dosadašnjim znanstveno-istraživačkim radom doprinijela spoznajama razvoja dubrovačkog društva tijekom 19. i/ili 20. stoljeća, od tematike društvenih, gospodarskih i demografskih promjena (Irena Ipšić, Marija Benić Penava, Mara Marić, Marinko Marić,), političkih prilika (Barbara Đurasović, Edi Zubović), odnosa društva prema religijskim strukturama (Marinko Marić, M. Fulurija Vučić), do povijesno-umjetničkog izričaja (Sanja Žaja Vrbica). Ulaskom u 21. stoljeće tehnološka dostignuća mijenjaju pristup stvaranju, prenošenju i vrednovanju znanja kao i kulturi tiska i nakladništva. Pod utjecajem razvoja digitalnih tehnologija tiskarska djelatnost i nakladništvo prošli kroz korjenitu transformaciju. Tradicionalni oblici tiska sve više se zamjenjuju digitalnim rješenjima, koja omogućuju bržu i fleksibilniju dostupnost i distribuciju putem mrežnih platformi. Osim što su dostupnija, digitalna rješenja najčešće su sadržajnija i vizualno privlačnija jer omogućuju primjenu i kombinaciju više medija (tekst, slika, zvuk, video), zbog čega su sve prisutniji među različitim korisnicima, uključujući i akademsku zajednicu. Sve veća zastupljenost platformi za elektroničku distribuciju dovela je do porasta potražnje za digitalnim sadržajima, poput e-knjiga i drugih multimedijskih publikacija. U ovom segmentu neophodna je suradnja različitih znanstvenih područja s računarstvom, a temeljem svojeg dosadašnjeg iskustva u razvoju i implementaciji interaktivnih digitalnih sadržaja ovom će projektu u domeni digitalne transformacije pridonijeti suradnice s Fakulteta elektrotehnike i primijenjenog računarstva (Ivona Zakarija i Mihaela Kristić). Promjene i razvojni pravci tiskarske industrije i sadržaja vezanih uz tiskarstvo, mogu se promatrati iz različitih perspektiva i područja, ovisno uzima li se u obzir povijesni kontinuitet, tehnologija ili povijesno-umjetnički izričaj. Interdisciplinarnim pristupom i primjenom novih metodoloških koncepata će se kroz suradnju povjesničara, povjesničara umjetnosti, ali i računalnih stručnjaka za digitalne alate, osim višeslojnog sagledavanja razvoja tiskarstva i raznovrsne tiskarske baštine, pristupiti izradi interaktivnih digitalnih sadržaja, koji će humanističko istraživanje učiniti dostupnim kroz digitalnu prezentaciju.

Projekt za ciljeve ima:

  1. Interdisciplinarnim pristupom istražiti kulturološku sliku dubrovačkog društva, njegovu tiskarsku baštinu i nove oblike umjetničkog stvaralaštva u 19. i 20. stoljeću.
  2. Razviti interaktivne digitalne sadržaje koji će, integracijom znanstvenih spoznaja i suvremenih digitalnih tehnologija, doprinijeti digitalnoj transformaciji obrazovnog procesa.
  3. Utemeljiti snažnu istraživačku mrežu za humanistička interdisciplinarna istraživanja dubrovačkog područja te integrirati nova znanja u valorizaciji kulturne baštine.